Doboj (grad)
Doboj je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Geografija:
Doboj (44°44′N, 18°05′E) leži u aluvijalnoj ravnici na 146m nadmorske visine, na lijevoj obali Bosne između ušća rijeka Usore i Spreče u Bosnu. Prije posljednjeg rata bio je sjedište općine koja je obuhvaćala područje od 691 km². Taj prostor sada pripada općinama Doboj, Stanari, Doboj Istok, Doboj Jug i Usora.
Ako imate informacija o reljefu, šumama, rijekama, klimi, imenima podrucija, cesmi, potoka, livada, brda i drugim geografskim elementima sela, pošaljite nam ispod u komentaru.
Historija:
Tragovi ljudskih naselja na dobojskom području, koja datiraju još iz kamenog doba (paleolita), nađeni su na ušću Usore u Bosnu. Također su pronađeni i tragovi rimskih i ilirskih utvrđenja u bližoj okolini. Grad je nastao oko tvrđave za koju se pretpostavlja da je sagrađena u 12. stoljeću na paleovulkanskoj kupi. Početkom srpnja 1415, kada se Doboj prvi put spominje u pisanim dokumentima, su Osmanlije, uz pomoć slabijih bosanskih snaga potukli ugarsku vojsku koju je kralj Sigismund poslao dolinom rijeke Bosne da bi povratio izgubljeni utjecaj u tim krajevima i onemogućio turske pljačkaške upade u Hrvatsku i Dalmaciju. Tom turskom pobjedom nestalo je ugarskog uticaja u srednjovjekovnoj Bosni. Osmanlije su osvojili Doboj 1503. godine i držali su u njemu posadu, s kraćim prekidima, sve do 1835.
Kada je poslije bitke kod Sente princ Eugen Savojski prodro u Bosnu s oko 6500 ljudi, posada Doboja mu se predala bez borbe 16. listopada 1697. U austrijsko-turskom ratu, 1716-1718, poslije pada Broda, Dervente i Gradiške, Austrijanci su uputili jedan odred prema Doboju koji je zauzeo i zapalio grad, ali tvrđavu koja je bila ojačana na oko 1000 vojnika nije mogao osvojiti. Početkom 18. stoljeća, Turci su osnovali dobojsku kapetaniju koja je obuhvaćala grad i okolinu a pripadala je Tešanjskom kadiluku.
Za vrijeme okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine, poslije neuspjeha kod Donje Tuzle, austrijska 20. divizija generala Saparija (László Szapáry), koja je nastupala od Šamca preko Gračanice prema Zvorniku odbačena je od 5-6000 ustanika pod komandom Mehmeda Vehbi Šemsekadića na položaje oko Doboja. Od 14. kolovoza do 6. rujna, 20. divizija je vodila više bitaka s ustanicima, koji su nastojali da je opkole i unište te zauzmu Doboj, čime bi austrijski 13. korpus bio odsječen i izoliran u Bosni. Njoj je u pomoć pristigla 4. divizija i u borbama 4.-6. rujna, zajedno su odbacile ustanike preko rijeke Spreče a na lijevoj obali Bosne su ih potisnuli do Tešnja, u koji su ušli bez borbe. Po vlastitim podacima, Austrijanci su izgubili 35 časnika i 992 vojnika. Ponovni pokušaji ustanika da razbiju Austrijance kod Doboja polovinom rujna su ostali bezuspješni.
Tijekom Prvog svjetskog rata Austro-Ugarska je u Doboju organizirala prihvatni koncentracijski logor u koji su dopremani logoraši prije nego što su deportirani u zloglasne logore Arad i Sopranjsk. Kroz logor je prošlo oko 45000 ljudi, žena, djece i staraca (većinom Srba) a veliki broj ih je umro u samom logoru od gladi, iscrpljenosti i epidemija koje su harale istim.
Oružane borbe u Drugom svjetskom ratu oko Doboja su počele 23. kolovoza 1941. napadom ustanika na Doboj, Gračanicu, Maglaj i više drugih manjih uporišta. U noći između 23. i 24. kolovoza 1941. godine oslobođen je veći dio grada i izvršena jedna od najvećih diverzija toga vremena u Europi. Dignuto je u zrak oko 150 vagona s municijom koja je bila pripremljena za transport na istočni front. Doboj je bio izuzetno važan Nijemcima a posebno u završnim operacijama u travnju 1945. pri povlačenju dijelova grupe armija E dolinom rijeke Bosne prema Bosanskom Brodu. Doboj je konačno oslobođen u zoru 17. travnja 1945. godine kada su se Nijemci povukli iz grada a u isti ušle jedinice JNA.
2012. izmjerena je najniža temperatura u Doboju ikad: -26 Celzijevih stupnjeva.
Ako imate informacija o historiji sela, pošaljite nam ispod u komentaru.
Stanovništvo:
Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Doboj imala je 102.549 stanovnika, raspoređenih u 73 naselja.
| Stanovništvo općine Doboj | ||||||
| godina popisa | 2013. | 1991. u promijenjenim granicama | 1991. | 1981. | 1971. | |
| Muslimani | 15.322 (31,45%) | 29.108 (32,37%) | 41.164 (40,14%) | 35.742 (35,90%) | 32.418 (36,43%) | |
| Srbi | 52.628 (73,67%) | 42.610 (47,38%) | 39.820 (38,83%) | 39.224 (39,40%) | 39.884 (44,82%) | |
| Hrvati | 1.845 (2,58%) | 10.332 (11,49%) | 13.264 (12,93%) | 14.522 (14,58%) | 14.754 (16,58%) | |
| Jugoslaveni | 5.765 (5,62%) | 8.064 (8,10%) | 1.124 (1,26%) | |||
| ostali i nepoznato | 1.646 (2,30%) | 7.879 (8,76%) | 2.536 (2,47%) | 1.996 (2,00%) | 805 (0,90%) | |
| ukupno | 71.441 | 89.929 | 102.549 | 99.548 | 88.985 | |
Doboj (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
| Doboj | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 11.154 (40,56%) | 8.822 (37,44%) | 8.976 (49,14%) | |||
| Srbi | 8.011 (29,13%) | 6.091 (25,85%) | 5.044 (27,61%) | |||
| Hrvati | 2.714 (9,86%) | 2.852 (12,10%) | 2.889 (15,81%) | |||
| Jugoslaveni | 4.365 (15,87%) | 5.211 (22,11%) | 919 (5,03%) | |||
| ostali i nepoznato | 1.254 (4,56%) | 582 (2,47%) | 436 (2,38%) | |||
| ukupno | 27.498 | 23.558 | 18.264 | |||
Ako imate informacija o broju stanovnika i prezimenima, pošaljite nam ispod u komentaru.
Kultura i prevreda
Tvrđva u Doboju
Ako imate informacija o broju privredi naselja ili kulturnim dobrima, pošaljite nam ispod u komentaru.
Putem pretrage možete provjeriti ko se sve testirao iz ovog naselja: BAZA
Izvori: Wikipedia, Poreklo, Bošnjacki DNK projekat