Kakanj (grad)
Kakanj je industrijski grad i sjedište istoimene općine u krajnjem južnom dijelu Zeničko-dobojskog kantona, u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nalazi se u Srednjoj Bosni, a zauzima centralni položaj u Sarajevsko – zeničkoj kotlini. Kakanj se nalazi sjeverno od Visokog i jugoistočno od Zenice, a naseljena mjesta su uglavnom smještena u dolini rijeke Bosne i dolinama njenih desnih pritoka.
Geografija:
Kakanj se nalazi sjeverno od Visokog, a jugoistočno od Zenice. Smješten je između brda na obje obale rijeke Zgošće. Upravno pripada Zeničko-dobojskoj županiji Federacije Bosne i Hercegovine.
Ako imate informacija o reljefu, šumama, rijekama, klimi, imenima podrucija, cesmi, potoka, livada, brda i drugim geografskim elementima sela, pošaljite nam ispod u komentaru.
Historija:
U mlađem kamenom dobu područje Kaknja je bilo žarište razvitka neolitskih kultura, u nauci poznatih kao Kakanjska kultura i Butmirska kultura. Područje je imalo brojna naselja sa brojnim stanovništvom. Obavljena su sistematska iskopavanja na nekoliko obližnjih lokaliteta (Obre i Raskršće), koje pripada starčevačko/impresso i kakanjskoj kulturnoj grupi. Arheološko nalazište Obre II (Gornje polje) koje u cjelini ulazi u krug butmirske grupe i Zagrebnica (selo Donja Papratnica) udaljeno je 1, 5 km južno od Kaknja i predstavlja lokalitet kakanjske kulture.
Ime Kakanj se prvi put spominje u darovnici kralja Dabiše, koji je vojvodi Hrvoju Vukčiću darovao selo Kakanj u Župi Trstivnici kao zasluge u borbama protiv Osmanlija u povelji od 15. aprila 1392 godine. Kasnije se spominje u defteru Bosanskog sandžaka 1468. godine kao naselje sa oko 90 domaćinstava. Staro historijsko jezgro grada Kaknja se nalazi u naselju koje danas nosi ime Donji Kakanj Donji Kakanj je još u tursko doba bio sjedište suda i pazara. Rudnik Kakanj je osnovan 1900. godine. U narednih 100 godina Kakanj se ubrzano razvijao bez urbanog planiranja. U početku samo oko rudnika, a kasnije i oko obala rijeka Zgošće i Bosne. To je dovelo do pomjeranja gradskog središta iz Donjeg Kaknja na današnje mjesto u blizini ušća rijeke Zgošće u rijeku Bosnu. Osim Donjeg Kaknja dugu historiju imaju naselja Kraljeva Sutjeska, Zgošća i Doboj. Vezano za historiju Kaknja dugo i žilavo se održava teza kako je grad Kakanj nastao sa istoimenim rudnikom koja nije utemeljena na historijskim činjenicama.
Arheološki nalazi potvrđuju postojanje ljudskih naselja na ovom području još iz neolitskog doba. Srednjovjekovni naziv za ovo područje bio je Trstivnica. Pretpostavlja se da je u vrijeme Rimskog carstva ovdje postojalo naselje, premda ostaci iz tog perioda nisu pronađeni. Ne postoje ni arheološki niti toponimski tragovi iz ranog Srednjeg vijeka.
Tek pred kraj 14. vijeka Kraljeva Sutjeska je izrasla u naselje sa gradskim obilježjima i bila je poznata po latinskom nazivu Curia regis ili Trstivnica. Ban Stjepan II (1322-1353) započeo je i dijelom izgradio, zajedno sa Bobovcem, vladarski dvor u Kraljevoj Sutjesci. Davno prije nego što je Austro-Ugarska dala ime Kraljeva Sutjeska, u starim dokumentima još iz 14. vijeka spominje se latinski naziv Curia bani što u prevodu znači banski dvor.
Razdoblje srednjovjekovne Bosne obilježeno je velikim brojem do danas sačuvanih spomenika na cijelom općinskom području. Posebnost i draž bosanskohercegovačke kulturne historije čine njeni stećci, kameni nadgrobni spomenici na koje je brojnim reljefnim ukrasima upisan dio života i historije Bosne i Hercegovine. Vjerovatno najljepši jeste Zgošćanski stećak pronađen u Kaknju i izložen je u botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
Ako imate informacija o historiji sela, pošaljite nam ispod u komentaru.
Stanovništvo:
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kakanj imala je 55.950 stanovnika, raspoređenih u 106 naselja.
| Stanovništvo općine Kakanj | ||||
| popisna godina | 2013. | 1991. | 1981. | 1971. |
| Bošnjaci | 32.341 (86,38%) | 30.528 (54,56%) | 27.393 (52,55%) | 25.142 (52,84%) |
| Hrvati | 2.973 (7,94%) | 16.556 (29,59%) | 16.016 (30,72%) | 15.479 (32,53%) |
| Srbi | 281 (0,75%) | 4.929 (8,80%) | 5.182 (9,94%) | 6.233 (13,10%) |
| Jugoslaveni | 2.554 (4,56%) | 2.298 (4,40%) | 301 (0,63%) | |
| ostali i nepoznato | 1.846 (4,93%) | 1.383 (2,47%) | 1.238 (2,37%) | 425 (0,89%) |
| ukupno | 37.441 | 55.950 | 52.127 | 47.580 |
Ako imate informacija o broju stanovnika i prezimenima, pošaljite nam ispod u komentaru.
Kultura i prevreda
Kakanj je jedan od najznačajnijih bosansko-hercegovačkih industrijskih i turističkih gradova.
U Kaknju se nalazi termoelektrana Kakanj (jedna od četiri u BiH), tvornica cementa Kakanj (jedna od dvije u BiH), rudnik mrkog ugljena Kakanj (trenutno najuspješniji rudnik u BiH).
U Zgošči se nalazio stećak (nadgrobni spomenik) koji je premješten u Zemaljski muzej u Sarajevo.
U neposrednoj blizini Kaknja nalazi se Kraljevska Sutjeska, mjesto boravka bosanskih kraljeva, malo dalje od Kraljevske Sutjeske nalazi se srednjovjekovni stari grad Bobovac, koji se nedavno počeo obnavljati.
U Kraljevskoj Sutjesci se nalazi franjevački samostan Kraljeva Sutjeska, s muzejom u kojem se čuvaju i neki podatci o bosanskoj državnosti iz srednjeg vijeka. Na području općine Kakanj nalazi se i zimsko izletište Ponijeri. Na magistralnom putu Kakanj-Zenica, nalazi se izvor termalne vode Tičići. Potrebno je još spomenuti planinarski dom Bočica.
Gradska džamija nedaleko od ušća Zgošće u Bosnu.
Katolička crkva sv. Petra i Pavla.
Ako imate informacija o broju privredi naselja ili kulturnim dobrima, pošaljite nam ispod u komentaru.
Putem pretrage možete provjeriti ko se sve testirao iz ovog naselja: BAZA
Izvori: Wikipedia, Poreklo, Bošnjacki DNK projekat