Pehare kod Zenice
Pehare je naseljeno mjesto u općini Zenica.
Geografija:
Ako imate informacija o reljefu, šumama, rijekama, klimi, imenima podrucija, cesmi, potoka, livada, brda i drugim geografskim elementima sela, pošaljite nam ispod u komentaru.
Historija:
Ako imate informacija o historiji sela, pošaljite nam ispod u komentaru.
Stanovništvo:
U lokalitetu Pehare nalazi se 680 domaćinstava.
Ako imate informacija o broju stanovnika i prezimenima, pošaljite nam ispod u komentaru.
Kultura i prevreda
Ako imate informacija o broju privredi naselja ili kulturnim dobrima, pošaljite nam ispod u komentaru.
Putem pretrage možete provjeriti ko se sve testirao iz ovog naselja: BAZA
Izvori: Wikipedia, Poreklo, Bošnjacki DNK projekat
1 Comment
Klopče je bilo nekada najveće zeničko selo koje je danas preraslo u prigradsko naselje. Klopče se kao naselje spominje u pisanim izvorima prije Zenice.
Prvi put spominje se u periodu između 1370 – 1373.godine. Riječ je o podatku iz jedne nedatirane povelje bosanskog bana Tvrtka I Kotromanića, za koju se pretpostavlja da je pisana u vremenu 1370 – 1373. godine, po kojoj je ovaj ban, kasnije prvi bosanski kralj, darovao svom velikašu Stjepanu Rajkoviću neka sela među kojima se spominje i selo Klopče u Brodu, kao nagrada za njegovu vjernu službu.
Klopče se spominje i 1401. godine kada je bosanski kralj Stjepan Ostoja poslao u Dubrovnik svoga poslanika plemića Stjepana Klapčića 1401. godine, “nobilis vir Stiepanus Clapcich”. U istorijskoj literaturi postoji stanovita pretpostavka da je “nobilis vir Stiepanus Clapcich” porijeklom iz Klopča, jer je ovo selo bilo na putu koji je vodio u centralnu Bosnu, gdje je spomenuti Stjepan Klapčić, izgleda, bio i gospodar tih posjeda (Klopča).
Pod nazivom Klobče (Klobač) sa 22 doma i 1 neoženjen se spominje u „Sumarnom popisu sandžaka Bosna iz 1468/9. g.
U Opširnom popisu sandžaka Bosna iz 1604. g. zabilježeno je, da u Klopču živi 41 musliman na svojim baštinama, dvojica sa po pola čifta zemlje, 7 akindžija (jurišnih konjanika) na svojim baštinama. Zabilježeno je postojanje mnogo poljoprivrednih proizvoda i 5 mlinova.
Po popisu obavljenom 1895. g. u Klopču, zajedno sa selima Klopački vrh i Klopača (sada zaseok iznad trafo-stanice) bilo je 49 naseljenih i čak 10 nenaseljenih kuća sa 337 stanovnika, 192 muška i 145 ženskih. Popisivači su zapisivali religijsku pripadnost, te su te 1895. g. ovdje popisali 149 muslimana, 100 pravoslavnih i 88 katolika. U Klopču je tada popisana i džamija.
U novije vrijeme u selu Klopče nađena je vrlo bogata ostavština bosanskog srednjovjekovnog novca oko 60 primjeraka, među kojima i 16 komada koji pripadaju periodu vladavine bosanskog bana Stjepana II Kotromanića. U ovoj ostavštini nađena su i tri komada mletačkog i jedan primjerak srpskog novca iz perioda vladavine Uroša II Dečanskog.
Naziv sela, sada prigradskog naselja, najvjerovatnije da dolazi iz staroslavenskog jezika od riječi: kлопоть – šum, lupa, kuckanje, tutnjava, zvonjava. I u modernom jeziku se koristi glagol klopotati. Dakle, nešto je klopotalo, klopoćalo, klopoće = klopče, možda je izvor vode klopotao, a možda je na potoku bila postavljena drvena naprava koja klopoće, klepeta i tako straši divlje životinje da ne prilaze selu.
U slavenskim zemljama ima dosta naselja koja imaju naziv Klopče. U većini slavenskih jezika, osim srpskog i ruskog, klopče označava klupu, klupicu. Jako je teško znati pravi izvor naziva Klopče, jer ne postoje pismeni izvori.
Postoje spekulacije, da je Klopče dobilo ime po bosanskom vlastelinu Stjepanu Klapčiću. Takva spekulacija nije utemeljena, jer se već u darovnici (povelji) bosanskog bana Tvrtka I Kotromanića, spominje ime sela Klopče uz ostale darovane posjede. Prije će biti da je Stjepan Klapčić bio porijeklom iz Klopča, ali nema dokaza o tome.