Porijeklo porodice Ćorović iz Lozne kod Bijelog Polja

Haplogrupa (prije 2000. p.n.e)

R1a-Z283 Indoevropljani | Balto-Slaveni

Stari vijek (2000. p.n.e. – 650. n.e.)

R-Y13891* Baltik

Srednji vijek (nakon 650. n.e.)

https://bosniakdna.com/poruci-full-dnk-test/

Porodično porijeklo (nakon 1700. n.e)

Genetska rodbina:

Sve nove genetske rođake ćemo dodati bošnjačkoj DNK BAZI.

---

Porodično predanje:

Današnji dom Malagić je Prijepolje.

---

Literatura:

Ejup Mušović:

Ćorovići
Trenutno u Novom Pazaru živi oko četrdeset porodica Ćorovića. Oni su stanovnici ovog grada još od 1890. godine, drugi od 1912. i 1918.
ali ih je najviše doseljeno posle 1945. godine, iz Lozne i Ivanja (Vihor) Ćorovići su stara begovska kuća, specifična po tome što pripadaju seoskom plemstvu jer su živeli u selu (Lozna), što je apsolutna retkost za jugoslovenske zemlje jer je muslimansko plemstvo živelo po gradovima. Oni su potomci Mehmed ćor-paše, koji je, kao turski spahija, izgubio spahiluke u Slavoniji (a sedište mu je bilo u Osijeku) u ratu 1683 — 1699. godine, pa je u naknadu za to dobio spahiluke u Bihoru i Pešteri, i to deo onih spahiluka koje su ranije držali Hajdarpašiһi i pećki Mahmudbegovići.
Nije bez osnova pretpostavka da je Mehmed-ćor paša sin Bor Ali-Paše, islamiziranog Jermenina, koji se 1667. godine pominje kao bosanski vezir. Kod Ćorovića se i danas čuva, iako bledo, predanje o njihovom jermenskom poreklu.
Kao begovi, Ćorovići su do 1920. godine uživali veliki ugled, ali „zbog izraženih tendencija za gospodarenjem nailazili su na otpor kod drugih”. Između dva svetska rata veoma su osiromašili.
Srba Ćorovića ima u Aluloviću (Novi Pazar), a tu su doseljeni 1809. godine iz Pive.

Raif Hajdarpašić:

Poslije povlačenja Osmanlija iz prekosavskih krajeva, povukao se i Ćor-
paša iz Osijeka i došao u Bihor, gdje je dobio posjed u župi Lazine, koja je
kasnije dobila ime Lozna, gdje i sada stoje zidine njegovog dvorca. Ranije
su u ovim krajevima bili samo hrišćani, a kasnije i priličan broj muslimana,
velikoposjednika. To se vidi iz deftera o popisu stanovništva.“)
Ukoliko bi se istakli u ratu dobijali su i zijamete. Tako je kasnije Hajdar-
paša dobio i zijamet Suhi Do i Dobrodole za učešće u ratu protiv Karađorda godine kod Sjenice“)
Bihor je kao i ostale Nahije u sastavu Osmanskog Carstva prošao taj
sistem vojne organizacije. Bihorski Hajdar—paša uspjevao je da održi ove
krajeve kroz čitavo XVII i XVIII stoljeće, a sredinom XIX stoljeća, počele
su nagle promjene u Osmanskom Carstvu, pa je i ova oblast postala
nestabilnom.
Kao i u cijelom Osmanskom Carstvu, tako su i u Bihoru spahije jednog
sandžaka činili alaji, a na čelu alaja stajali su alajbezi, ili mirelaji. U Bihoru
u vrijeme uprave bihorskog Hajdar—paše, bilo je i alajbega. Pominju se
alajbezi Kajabegovići, Šehovići, Ćorovići i Sijarići. U to vrijeme se u Bihoru
javljaju i subaše, kao komandanti pojedinih buljuka, pa su kasnije dobili
nazive i buljuk-baše. Tako se pominje kao buljuk-baša Mehmed Hadrović
iz Vrbice, te Mustaj—beg Ćorović iz Ivanja. U stvari, to je bila raspodjela
vlasti jačih i viđenijih bratstava u Bihoru?“

---

Poznati:

(pošaljite nam poznate pripadnike ovog prezimena)

---

Dom

Lozna

Stari dom

Uskoro

Najstariji dom

Uskoro

Zaključak:

Dalje preporuke:

Testirati porodicu Ćorović na full testu.

Reference: