Prijepolje je gradsko naselje u opštini Prijepolje u Sandžaku.
Smješten je na ušću Mileševke u Lim, u podnožiju planine Jadovnik. U njegovoj neposrednoj blizini jestari grad Mileševac.
Prijepolje sa širom okolinom (Prijepoljski kraj) obuhvata srednje Polimlje. To je pretežno brdskoplaninski prijedjeo o čemu svjedoči i prosječna nadmorska visina koja iznosi oko 1200m. Najniža tačka oblasti je ušće Mileševke u Lim sa svojih 440m, dok visoke planine koje se uzdižu nad Limom dostižu visinu od 1734m koliko je visok vrh Katunić na Jadovniku.
Staro jezgro Prijepolja, razvilo se na aluvijalnim ravnima i rječnim terasama desne obale Lima na mjestu na kom se u njega uliva Mileševka. Danas se Prijepolje razvilo oko Lima, čija ga dolina presjeca pravcem jugoistok – severozapad, i njegovih pritokaMileševke i Seljašnice. Svaka od ovih reka privlači goste u Prijepolje, svaka od njih svojim dražima:
Lim u Prijepoljskom kraju ima nekoliko pritoka, od kojih mnoge imaju pretežno bujični karakter. To su reke:
U neposrednoj blizini Prijepolja na obroncima Jadovnika smjestili su se Slapovi Sopotnice, koji pobuđuju pažnju i oduševljenje sve većeg broja posetilaca koje privlači ova prirodna ljepota koja je nedavno zaštićena kao prirodni spomenik.
Klima u Prijepolju je umjerenokontinentalna sa lokalnim promjenama koje izaziva uticaj reljefnih oblika. Na ovakvoj klimi grad treba da zahvali podjednakoj udaljenosti od:
Na sprečavanje jačeg uticaja neke od ovih klima dodatno su odgovorni visoki planinski masivi koji se prostiru između Prijepolja i središta ovih klimatskih oblika.
Prosječna količina padavina na ovom prostoru je oko 789.5 mm / m², s tim da ih je najmanje tokom zime i proljeća, a najviše tokom jeseni i leta.
Prosječna temperatura je 9,3 °C, sa najvišom srednjom temperaturom od 19,1 °C u julu i najnižom od -2,8 °C u januaru.
Jedan od najznačajnijih arheoloških nalazišta na ovom prostoru je lokalitet Dvorine na kome je otkriven veći broj predmeta od keramike, stakla, bronze srebra i zlata, a datiran je u rimsko doba.
Najstariji pomen Prijepolja pod tim imenom je iz 1332. godine kod Gijoma Adama, a u analima Dubrovačke republike spominje se prvi put 1343. godine. Prijepolje se u srednjem vijeku razvijalo kao trg (tržnica) Mileševa i nalazilo se na tzv. dubrovačkom drumu koji je povezivao obalu srednjeg Jadrana sa centralnim i istočnim dijelovima Balkanskog poluostrva. Razvoj Prijepolja stoga je usko povezan sa trgovcima koji su kroz njega prolazili i u njemu trgovali još od srednjeg vijeka.
Prijepolje i Polimlje bili su sastavni dio države Raške. O tome svjedoči veliki broj manastira i crkava u dolini Lima. Poslije raspada raške države i poraza Nikole Altomanovića ovaj kraj ulazi u sastav banovine Bosne. U manastiru Mileševa, tadašnji ban Tvrtko vjenčao se za „ kralja Srbljem, Bosni, Pomorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranam, Usori i Podrinju.“
Kasnije se 1448. godine u Mileševi za hercega proglasio Stefan Vukčić Kosača, po čemu je i Hercegovina dobila ime.
Odlukama Berlinskog kongresa, Sandžak je ostalo u sastavu Osmanske imperije koja je u njoj imala civilnu, dok je Austrougarska držala vojnu vlast spriječivši tako spajanje i ujedinjenje Srbije i Crne Gore. U vremenu od 1880. do 1912. godine, Prijepolje se nalazilo u sastavu Pljevaljskog sandžaka. U tom periodu na stijeni kraj Lima u Prijepolju, podignuta je mala katolička kapelica.
Tokom Drugog svetskog rata na ovim prostorima vođena je čuvena Prijepoljska bitka u kojoj su Njemci napali partizansku bolnicu na lijevoj obali Lima. Ostaci bolnice sačuvani su danas kao spomen-kompleks. Na prevoju Jabuka iznad Prijepolja u napadu na četničke položaje poginuo je jedan od partizanskih heroja i čuveni bombaš Boško Buha, koje je tada imao svega 17 godina.
(Wikipedia, Bošnjački DNK)