Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.
Grad je administrativno sjedište Skadarskog distrikta i Skadarskog okruga.
Prema procjeni iz 2005., grad je imao oko 110 000 stanovnika.
Grad je kroz povijest bio mjesto suživota triju vjera, pa je po popisu stanovništva iz 2011-te u njemu živjelo oko 47% muslimana, i 45% katolika, a uslijed dugogodišnje komunističke diktature, danas tek oko 30-40% ljudi su praktični vjernici
Skadar se nalazi u pitomoj ravnici. Zapljuskuju ga vode Skadarskog jezera, Bojane i Drima. Njime dominira tvrđava Rozafa, ispod koje se nalazi stari grad. 2004. godine procjenjen broj stanovnika u Skadru je oko 90.000 a sa regijom oko 110.000. Nema značaj koji je imao u historiji, ali ima sve preduslove da se razvije u lijep i moderan grad. Prugom je vezan sa Podgoricom, a cestom sa Ulcinjem, tako da je danas postao i tranzitni centar.
Ako imate informacija o reljefu, šumama, rijekama, klimi, imenima podrucija, cesmi, potoka, livada, brda i drugim geografskim elementima sela, pošaljite nam ispod u komentaru.
U starom vijeku bio je centar Ilirske države. Kada su ga zauzeli Rimljani, postao je centar provincije Ilirik. Kada je podijeljeno Rimsko carstvo, Skadar je pripao Bizantiji. U srednjem vijeku u njemu su povremeno stolovale crnogorske dinastije Vojislavljevići i Balšići. U XV vijeku su ga držali Mlećani. Osmanlije su ga zauzeli 1479. godine. U Prvom balkanskom ratu Crnogorci su ga držali u opsadi pola godine. Zauzeli su ga u aprilu 1913. godine, ali su ga u maju iste godine, pod pritiskom velikih sila, predali novoformiranoj državi Albaniji.
Ako imate informacija o historiji sela, pošaljite nam ispod u komentaru.
Ako imate informacija o broju stanovnika i prezimenima, pošaljite nam ispod u komentaru.
Skadarska oblast je poznata po proizvodnji kvalitetnog duhana i maslinovog ulja.
Ako imate informacija o broju privredi naselja ili kulturnim dobrima, pošaljite nam ispod u komentaru.
Putem pretrage možete provjeriti ko se sve testirao iz ovog naselja: BAZA
Izvori: Wikipedia, Poreklo, Bošnjacki DNK projekat