Tešanj (grad)

Geografija:

Tešanj je naselje i središte istoimene općine u Bosni i Hercegovini. Općina Tešanj nalazi se na razmeđu srednje i sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, a graniči sa općinama Teslić, Doboj, Doboj Jug, Usora i Maglaj. Područje općine iznosi 155,9 km2.

Ako imate informacija o reljefu, šumama, rijekama, klimi, imenima podrucija, cesmi, potoka, livada, brda i drugim geografskim elementima sela, pošaljite nam ispod u komentaru.

Historija:

Stari vijek

948. god. Konstantin Porfirogenit spominje zemlju Bosnu i u njoj dva grada: Desnik i Kotarac. Naučnici se razilaze u mišljenju da li je Tešanj ili neki drugi grad za Desnik i Kotor-Varoš za Kotarac.

Srednji vijek

1415. god. Ugri doživljavaju težak poraz a zarobljenici su odvdeni u Zvečaj kod Trepča- Tešanj.

Pod današnjim se imenom Tešanj prvi put spominje 1461. godine u Povelji kojom kralj Stjepan Tomašević svome stricu Radivoju uz ostalo daruje “i na Usori grad Tešanj”. Spominje se i crkva Svetog Jurja u Tešnju.

Osmansko carstvo

1465. Turci osnivaju Bosansko kraljevstvo čiji je gl. grad Tešanj. Za kralja je imenovan Matija Kotromanić. Kraljevstvo bosansko je tampon-država koju su uspostavili i potom dokinuli Turci. Tešanj će zatim biti središte nahije, a kasnije i kadiluka kojeg su činili tešanjska, maglajska i dobojska kapetanija, te varošica Novi Šeher. Kako je granica Otomanskog carstva pomjerana daleko na sjever, Tešanj je mogao živjeti i razvijati se u miru.

Na lijevoj strani rijeke Usore, na obroncima planina Dubrava i Borja, osnovan je 1531. godine Gazi Husrev-begov vakuf, sa selima Omanjska i Kuzmadanje (Komušina i Planje), a ćehaja tog vakufa postao je Gazi-Ferhad-beg, sin Iskenderov, sestrić sultana Sulejmana Veličanstvenog, koji je osnovao svoj vakuf na desnoj strani Usore. I taj Ferhad-beg, koji se prvi put u historijskim dokumentima spominje kao sudionik Mohačke bitke (1526), zapravo je najznačajnija ličnost za rani razvitak Tešnja. On je graditelj glavne tešanjske džamije (Čaršijska ili Ferhadija) koju je, kako stoji u vakufnami, sagradio “za Božije robove koji obavljaju namaz nakon idolopoklonstva”.

Još je 1557. godine uvakufio mekteb (osnovna škola) i medresu (srednja škola), han, trideset i dva dućana, mlinove, čifluke (feudalne posjede) Jablanica i Čaglići (danas sela), ogromnu svotu novca… Ferhad-beg je umro 1568. godine i sahranjen je pred svojom džamijom u Tešnju. Epitaf na njegovu nišanu najstariji je islamski natpis u ovom kraju.

Novi vijek – Austrougarska

Tešanj će u Austrijske ruke pasti 4. septembra 1878. godine.Tada je već bio skršen otpor okupaciji Bosne i situacija je išla ka smirivanju. Na ovim prostorima počinje gradnja. Grade se putevi, zgrade za javni život (zgrada današnje općine), otvaraju se škole, apoteke i bolnice. Tešanj će dobiti svoj prvi hotel. Austro-ugarska u Tešnju zatiče i tri medrese.

Tešanj doživljava nagli privredni razvoj. Otvoreno je nekoliko banaka i one kreditiraju zanatstvo i trgovinu. Tako se nastavlja tradicija bankarstva započeta još 1630 godine. Razvoj bankarstva u Tešnju uticaće na razvoj ove oblasti u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Jugoslavija

U vrijeme kada funkcije grada slabe dolazi i vrijeme Drugog svjetskog rata. U narodnooslobodilačkom pokretu – borbi protiv okupacije tešanjsko područje dalo je 2.800 boraca od kojih je 380 poginulo za slobodu i ravnopravnost, što se, nažalost, nije ostvarilo ni u bivšoj državi Jugoslaviji. Oslobođenje je Tešanj dočekao sa hipotekom, obzirom da je iz Tešnja bio doglavnik NDH Adem-aga Mesić. Ponovo se iz Tešnja ljudi sele. Jedan dio stanovništva odlazi u Banoviće, Zenicu i Sarajevo. Ponovo je nastupilo vrijeme stagnacije.

U Tešnju vlast uzima srpski (iako manjinski) ruralni živalj. U vrijeme objave Rezolucije Inform-biroa protiv Komunističke partije i Josipa Broza srpski živalj se opredjeljuje za Staljina i Sovjetski Savez. To će imati za posljedicu smjenjivanje srpskog aparata vlasti na svim nivoima. Vlast preuzima domaće, mahom gradsko stanovništvo. Počinje reorganizacija sreskih odbora. Dolazi do preporoda. Jača perspektiva razvoja komune. Uspostavlja se motorna, drvna i tekstilna industrija.

Pojačava se urbanizacija prostora, odnosno područja. No, razumnom politikom i mudrošću ljudi sa ovih prostora ta blokada biće razbijena, pa će Tešanj krajem 70-tih godina naglo krenuti u svom razvoju. Uz privredne subjekte počinje gradnja komunikacija, institucija zdravstva i obrazovanja.

Ako imate informacija o historiji sela, pošaljite nam ispod u komentaru.

Stanovništvo:

Ako imate informacija o broju stanovnika i prezimenima, pošaljite nam ispod u komentaru.

Kultura i prevreda

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Tešanj se nalaze sljedeći spomenici:

• “Čaršijska (Gazi Ferhad-begova) džamija” (graditeljska cjelina),
• “Eminagića konak” (historijska građevina),
• “Katolička crkva sv. Petra i Pavl” (historijska građevina),
• “Stari grad Tešanj” (graditeljska cjelina),
• “Zgrada Muftijinog konaka” (historijski spomenik).

Ako imate informacija o broju privredi naselja ili kulturnim dobrima, pošaljite nam ispod u komentaru.

Putem pretrage možete provjeriti ko se sve testirao iz ovog naselja:  BAZA

Izvori: Wikipedia, Poreklo, Bošnjacki DNK projekat