Porijeklo porodice Šantić iz Prijepolja

Haplogrupa (prije 2000. p.n.e)

J2a1-PF4610 | Paleo-Kavkasci, Paleo-Balkanci

Stari vijek (2000. p.n.e. – 650. n.e.)

Full DNK test

Srednji vijek (nakon 650. n.e.)

Full DNK test

Porodično porijeklo (nakon 1700. n.e)

Genetska rodbina:

Sve nove genetske rođake ćemo dodati bošnjačkoj DNK BAZI.

---

Porodično predanje:

---

Literatura:

Risto Milićević:

ŠANTIĆ (p,k,m). Šantići (p) su poznata mostarska porodica.
Smatra se da su doselili u Mostar iz Crne Gore, zbog krvne osve-
te ili nekih drugih razloga. U drugoj polovini XIX vijeka u Mosta—
ru se isticala trgovačka kuća braće Rista i Miha Šantića. Risto
je otac pjesnika Alekse Šantića (1868-1924). Aleksa je, po zavr-
šetku osnovne škole u rodnom gradu, pohađao trgovačku školu
u Ljubljani, ali zbog nježnog zdravlja odlazi u Trst “i tu privatno
uči kod Ljudevita Vulićevića, pisca etičkih djela”. Poslije se pos-
većuje književnom radu i gotovo cio život provodi u Mostaru. Vo—
dio je trgovačke knjige (“teftere”) svoga oca i “između sanduka i džakova” počeo da piše pjesme. Mnogo se angažovao u radu druš—
tva “Gusle”. Bio je predsjednik «Gusala», upravljao je horom, pje—
vao i glumio. Sa Ćorovićem i Dučićem uređivao je časopis Zorui
obavljao druge javne funkcije. Za njega je rečeno da je bio
«fanatičan prijatelj i plemenit neprijatelj». Savremenici ga opisuju
kao visokog, zgodnog i duhovitog čovjeka. Njegov stas je bio
“najljepše stablo u ljudskoj Šumi”; cio Mostar bi se za njim okre-
tao kada bi prošao gradom, a djevojke su pjevale: /Kig'undžy'o,
tako ti zanata! / Sakuj meni junaka. od zlata,/Na priliku Šantića
Alekse… Aleksa je u životu imao dvije velike ljubavi: Anku Tomli-
nović, članicu hora društva “Gusle”, i Zorku Šolu. Ni jedna od tih
ljubavi nije se završila brakom. Pričalo se da je bio zaljubljen i u
Eminu, ćerku imama Sefića, a Emina je Aleksi bila samo inspira—
cija za njegovu čuvenu pjesmu. Osim Emine — pjesme koju je na—
rod prihvatio kao svoju, Aleksa je ostavio u nasljeđe i niz pjesama
trajne vrijednosti: Ostajte ovdje, Veče na školju, Mi znamo sudbu,
Pretprazničko veće i druge. Nesrećan u životu, a uz to i teško bo—
lestan, umro je dosta mlad, 2. februara 1924. godine u Mostaru.
Hroničari su zabilježili da su na pjesnikovu sahranu stigle broj—
ne delegacije iz čitave Hercegovine. Ljudi su pješačili i do 50 kilo—
metara, “samo da bi vidjeli još jedanput svog pjesnika i poklonili
se njegovoj sjeni”. Dopisnik beogradskog lista Vreme, u opširnom
izvještaju sa veličanstvene Šantićeve sahrane, navodi i ovo: “Za
sve vreme dok je povorka lagano obilazila Mostar, aeroplani su
kružili iznad nje i ispraćali Šantića, kao što su to duž ulica čini—
le mase sveta, koje su se tiskale pred kućama i zatvorenim du—
ćanima. Jer sve su radnje bile zatvorene. A narod, bio on musli-
man, pravoslavni ili katolik, zvao se on Hrvat ili Srbin, podjedna—
ko je tužio i oplakivao svog velikana i pesnika. Svi su govornici
istakli Aleksu Šantića kao pesnika jedinstva i bratstva, ali kao
da je to najdirljivije učinio mujezin, koji je pri prolazu sprovoda,
sa minareta Cerničke džamije, toplim glasom otpevao poslednju
molitvu praštanja”. Šantići (k), u Donjem Crnču i Dužicama (Široki Brijeg). Tu su doselili iz Čerigaja. Dalja starina im nije poz—
nata. U Ćerigaju ih “danas više nema”. Na području zapadne
Hercegovine bio ih je u Dragičini u Brotnju gdje se 1743. pomi-
nju “pod imenom Stanarević”, a 1768. godine pod prezimenom
Šantić. Dedijer ih pominje samo u Dužicama, gdje su oko 1800.
godine došli iz Stona zbog siromaštva. Slavili su Nikoljdan (189z58,87; 59:352). Ima ih nastanjenih i u Mostaru. Šantići (m)
takođe su nastanjeni u Mostaru.

---

Poznati:

(pošaljite nam poznate pripadnike ovog prezimena)

---

Dom

Prijepolje

Stari dom

Uskoro

Najstariji dom

Uskoro

Zaključak:

Dalje preporuke:

Testirati Šantiće na Full testu.

Reference: